Novosti i obavijesti

O hrvatskoj pisanoj baštini



U petak 08. ožujka 2013. na našoj je tribini gostovao prof. Ante Bičanić.
Spomenici hrvatske kulturne baštine pisani latinicom, glagoljicom i bosančicom,
te pravopisni problemi i pogreške u hrvatskome jeziku bili su tema predavanja.

Mogli smo doznati nešto više poglavito o glagoljici i njezinoj uporabi. Mnoge su
knjige tiskane, a nemali je broj onih koje su tim prelijepim pismom pisane rukom.



Tako je, primjerice, po općem mišljenju Hrvojev misal najljepša hrvatska glagoljična knjiga. Napisao ga je 1404. pisar Butko za Hrvoja Vukčića Hrvatinića, bosanskoga vojvodu i splitskoga hercega. Po legendi, iz Bosne ga je odnio kralj Matijaš Korvin, a Turci su ga uzeli iz kraljeva dvora u Budimu i odnijeli u Carigrad, gdje nalazi i danas.

Čuli smo, nadalje, da je 1483., na papiru i pergameni (220 listova, 18 x 27 cm) tiskana najstarija je hrvatska knjiga i prvi europski misal koji nije otisnut latinicom i nije na latinskom jeziku: Misal po zakonu rimskog dvora.

Spomenuti su i mnogi drugi spomenici, a nakon pregleda spomenika kulture zaključno je naglašeno sljedeće:

•    Hrvati posjeduju veliko i obilno blago pisane kulture i to na trima pismima.
•    Bilo bi ga i više da nije bilo teških povijesnih zbivanja te otimačine i prodaje.
•    Najpoznatiji svjetski muzeji i knjižnice diče se djelima koja su napravili Hrvati.
•    Trebamo sačuvati to blago i uključiti ga u kulturnu i turističku ponudu.



Profesor Bičanić predstavio je i radove koje je izdalo Društvo za promicanje hrvatske kulture i znanosti - CROATICA.



dzd, 2013.

Odlazak pape Benedikta XVI.

U četvrtak 07. ožujka 2013. održana je tribina koju je vodio svećenik i teolog dr. Goran Dabić. Odlazak Pape u „mirovinu“ odnosno uzroci i posljedice odluke donedavnog pape Benedikta XVI.

U zanimljivom izlaganju dr. Dabić secira i analizira papino obraćanje kardinalima i vjernicima, a rezultati raščlambe dovode do zaključka da je riječ o iznimno  velikome koraku, te da Benedikt XVI. hrabrim i iskrenim činom pokazuje da opće dobro treba podrediti osobnome.
Papa na kraju svoga pontifikata ne progovara kao teolog i profesor, nego kao Josef Ratzinger, kao čovjek, kao vjernik i ističe značaj ljubavi i oprosta.

"Nakon što sam opetovano na probu pred Bogom stavio svoju savjest, došao sam do saznanja da moja snaga, zbog uznapredovale starosti više nije prikladna za obavljanje Petrove službe na odgovarajući način." – rekao je Papa.
Da bi se "vodila Petrova barka i propovijedalo Evanđelje... nužna je snaga tijela kao  i snaga duha". Ta snaga je zadnjih mjeseci "u meni na taj način oslabila, da moram priznati svoju nemoć za daljnje dobro obavaljanje dužnost koja mi je povjerena", priopćeno je.  

Papa Benedikt XVI.


Podsjećamo da je Benedikt XVI. 2005. izabaran za nasljednika Ivana Pavla II.
Prvi puta nakon pape Celestina V. jedan papa odstupa sa svoje dužnosti. Papa se inače bira doživotno, ali po crkvenom pravu moguće je da papa odstupi sa svoje dužnosti.

Dr. se Dabić nakratko vraća u 13. stoljeće i osvjetljava slučaj pape Celestina V.
Celestin V. bio je do ove godine jedini papa koji je adbdicirao u povijesti. Bilo jet o 1294. Sedamnaest godina nakon smrti, taj je papa proglašen svecem.

Prilično je zanimljiv način na koji je Celestin V. uopće postao papa.
Naime, nakon smrti posljednjeg pape prije njega, kardinali ni nakon više od dvije godine nisu mogli odlučiti koga će izabrati za novog poglavara Katoličke crkve.
U to vrijeme još nije postojao ustaljeni običaj održavanja konklave po kojoj bi kardinali bili zaključani sve dok ne izaberu novog papu. Pietro da Morrone bio je poznati pustinjak na glasu po svojoj svetosti, živeći asketskim životom na području Abruzza. On je upozorio kardinale da će ih stići Božja kazna ako ubrzo ne izaberu papu. Kad su kardinali to čuli odlučili su izabrati upravo tog pustinjaka. On je vrlo nerado primio vijest o svom izboru jer je želio nastaviti živjeti asketskim životom.
Bila su potrebna dvojica kraljeva i nadbiskup Lyona da ga nagovore da ipak prihvati papinstvo. Uzeo je ime Celestin V. (red koji je prije osnovao kao pustinjak dobio je po
njemu ime celestinci).
Jedna od odredbi koje je donio bila je obveza zatvaranja kardinala u konklavu, kako bi se izbjeglo odugovlačenje s izborom u budućnosti. Papinstvo mu nije odgovaralo pa je donio odredbu po kojoj papa može abdicirati, a to je zatim sam i učinio, nakon svega 5 mjeseci i 9 dana vladanja, želeći se vratiti pustinjačkom životu.

Papa Benedikt XVI. vodio je Katoličku crkvu do 20 sati 28. veljače 2013.
Povukao se, kako se navodi, u skladu sa zakonima crkve i potpuno slobodno.
Najava Pape da odlazi sve je iznenadila, osim brata Georga koji živi u Bavarskoj.
Benedikt XVI. će nakon odlaska s položaja otići u papinsku ljetnu rezidenciju u
blizini Rima, a nakon toga će se povući u samostan unutar Vatikana.

Više o našem gostu dr. Goranu Dabiću pročitajte u sljedećem razgovoru:

Razgovor

Predsjednik Republike Hrvatske u Salzburgu

Prof. dr. Ivo Josipović 01. je ožujka 2013. posjetio hrvatsku zajednicu u Salzburgu,
hrvatski: Solnogradu. U pratnji svojih suradnika, hrvatskoga veleposlanika u Republici Austriji gospodina Gordana Bokote i njegovih suradnika, te u društvu prof. dr. Zvonimira Šeparovića, predsjednika Hrvatskog žrtvoslovnog društva i člana Europske akademije znanosti i umjetnosti, zadržao se u dužem razgovoru s članovima naše udruge i gostima.


Predsjednik Josipović sastao se u Salzburgu sa slovenskim predsjednikom Borutom
Pahorom kako bi se potaknule dvije vlade da što prije riješe problem Ljubljanske banke. Ocijenjeno je da slovenska parlamentarna dvotrećinska većina za ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora Europskoj uniji nije upitna.  
Na prvom sastanku dvojice šefova država, otkad je gospodin Pahor na čelu Republike Slovenije, dogovoreno je da će se poticati dvije vlade da što prije riješe pitanje Ljubljanske banke.
"Apsolutno vjerujem da su Hrvatsku i Sloveniju vodili i vode odgovorni ljudi. Nemam razloga sumnjati da će, uvažavajući svoje nacionalne interese, imati dobru zajedničku platformu i učiniti ono što je najbolje za države", istaknuo je hrvatski predsjednik."

Predsjednik Republike Hrvatske susreo se s gospođom Gabi Burgstaller, zemaljskom poglavaricom, posjetio je izložbu u kući u kojoj je stanovao Wolfgang Amadeus Mozart,
te razgledao sveučilište Mozarteum i starogradsku jezgru, koja je od 1996. na UNESCO-vom popisu svjetske baštine .




Susret s gostima iz domovine započeo je hrvatskom himnom koju je na violini izvela Julija Soldo. Predsjedniku su zatim dobrodošlicu poželjeli Ligija Živković i Goran Majić, učenici  hrvatske dopunske škole. U uvodnoj besjedi, navodeći aktivnosti hrvatskih udruga u Salzburgu, goste je pozdravio predsjednik Hrvatske krovne udruge, a potom se župnik
fra Zlatko Špehar obratio Predsjeniku.
Između ostalog, u svome pozdravnom govoru pater Zlatko naglašava:

Mi ne želimo biti izgubljeni za Hrvatsku. Zato nismo suglasni s odlukama o glasovanju da se svoj domoljubni i politički doprinos Hrvatskoj mogao dati samo u centrima Austrije gdje se nalaze hrvatska diplomatska predstavništva; takvom odlukom hrvatske Vlade ostali smo u većini prikraćeni za svoj sveti i moralni obol Domovini Hrvatskoj. Do te posljednje odluke Vlade RH, svoj glas su mogli Hrvati dati u svim Hrvatskim Centrima, Misijama i Župama.

Ovom prigodom želimo i izreći našu zamolbu na Vas: Svojim visokim autoritetom Predsjednika Republike Hrvatske stvorite ozračje u kojemu se na nas u Hrvatskoj neće gledati kao na strance, već Hrvate, koji svojim moralnim i materijalnim doprinosom žele graditi, zapošljavati i živjeti u slobodnoj i neovisnoj Hrvatskoj.



U neslužbenome dijelu druženja naši su članovi imali prigodu porazgovarati s televizijskim i radijskim novinarima. Tako su, primjerice, u srdačnome razgovoru, naši učitelji razmijenili  mišljenja s Jozom Ćurićem i Acom Buntićem.
Za okrjepu se i ovoga puta svojim specijalitetima pobrinuo naš Ivica Šimić.



Galerija
dzd, 2013.

Poziv na tribinu

U petak, 08. ožujka 2013. u 19 sati,

prof. Ante Bičanić održat će predavanje na sljedeću temu:

SPOMENICI HRVATSKE KULTURNE BAŠTINE PISANI LATINICOM, GLAGOLJICOM I BOSANČICOM, TE PRAVOPISNI PROBLEMI I POGREŠKE U HRVATSKOME JEZIKU.

Predavanje će trajati oko sat vremena i besplatno je, kao i sve naše tribine.

Ovom prigodom prof.  Bičanić predstavit će ukratko i novu knjigu
Pregled povijesti, gramatike i pravopisa hrvatskoga jezika”, koju je  napisao
u suradnji s prof. dr. Anđelom Frančić, dr. Milicom Mihaljević i dr. Lanom Hudeček.

Treća Skupština Hrvatske krovne udruge Salzburg

Treća Skupština Hrvatske krovne udruge Salzburg održana je 02. prosinca 2011. godine. Izabrani su novi – stari članovi Predsjedništva HKU-a uz samo jednu izmjenu:
Ilija Sliško novi je član  Predsjedništva, ujedno i zamjenik rizničara.
Riznicu će i dalje nadzirati gospodin Anto Vidić i gospodin Petar Krčelić.

Susreti

LJUDI

Niki bi rad imati
zlatnu uru,
drugi voziti
športsku veturu.

Jeni se u avionu voziti,
drugi na bičikleti
„Bianchi“ siditi.

Jeni brzi vlak,
treti mlaznjak.
Jeni jahte bile,
drugi dvorce i vile.

Jeni lipu ženu u krilu,
drugi kinesku svilu.

Ja bin srićan bija
kad daž pada
da je uza me lumbrija.


Uvodni stihovi Josipa Bepa Cveka („Pokora“, s. 57, Errata corrige, 1999.)  
svjedoče o ljepoti življenja. Još su stari mudraci govorili da nije nesretan
onaj koji ima malo, nego onaj koji mnogo zahtijeva, koji bi, dakle,
puno „rad imati“.
Poznavao sam pokojnoga Bepu Cveka. Ne može se kazati da je bio kršćanskog
svjetonazora, ali je nastojao živjeti kao kristijan. Prisjetih se naših susreta te
topline kojom je Bepo zračio.

Brojni su članovi naše zajednice osjetili toplinu u susretu s našim donedavnim
dušobrižnikom fra Vjeceslavom Janjićem.
Fra Tunjo nam je u posjet došao iz napaćenoga Vukovara, iz sredine gdje se
vrlo malo ima, gdje se doista teško živi, a pozivao je   n a s   da ne izgubimo
nadu i vjeru.

Ljudi!
Neka ne jenjava naša ljubav prema Hrvatskoj!

Zbog onih koji su se za nju borili i za nju ginuli!
I zbog onih koji se raduju životu u njoj, pa i kada imaju malo!

dzd, Božić 2012.

online by Davor Bešlić © 2020 Hrvatska krovna udruga Salzburg
Mirabellplatz 5, A-5020 Salzburg